Švedska je po prostranstvu peta država Evrope. Od najjužnije do najsevernije tačke duga je skoro 1.600 kilometara. Njene kamenite obale su izrazito razuđene, sa nebrojenim ostrvima i poluostrvima, uvalama, rtovima i zalivima. Jedna od najupečatljivijih geografskih celina Švedske je Stokholmski arhipelag. U njegovom sastavu je preko 24.000 ostrva i ostrvaca, od kojih je samo 150 naseljeno. Počinje usred švedske prestonice, odakle se pruža oko 60 kilometara na istok i čak 170 kilometara na jug. Ovo područje tokom leta posećuju brojni turisti, a u hladnijem delu godine ljudi je malo i uglavnom su to lovci i ribolovci.
Na obale Baltičkog mora treba doći u jesen, po završetku turističke sezone. Kažu da je ribolov tada posebno dobar.
Jug Švedske, koji se odlikuje blažom klimom, poljoprivredno je područje, dok su centralni i severni deo pretežno pod gustim šumama, nastanjenim raznim vrstama divljači. Za lov je posebno atraktivan los – najkrupnija vrsta jelena, koju Šveđani love zbog mesa. Ali, tu su i veliki i mali tetreb – ptice iz porodice koka, koje su u mnogim drugim evropskim zemljama veoma proređene ili ih više uopšte nema.
Na obale Baltičkog mora treba doći u jesen, po završetku turističke sezone. Kažu da je ribolov tada posebno dobar.
Jug Švedske, koji se odlikuje blažom klimom, poljoprivredno je područje, dok su centralni i severni deo pretežno pod gustim šumama, nastanjenim raznim vrstama divljači. Za lov je posebno atraktivan los – najkrupnija vrsta jelena, koju Šveđani love zbog mesa. Ali, tu su i veliki i mali tetreb – ptice iz porodice koka, koje su u mnogim drugim evropskim zemljama veoma proređene ili ih više uopšte nema.
Retko naseljena oblast Jemtland, na severu centralne Švedske, pravi je raj za lov. Ovo područje poznato je po priličnom broju medveda, ali i po bogatstvu raznim vrstama divljači. Zbog velikog i malog tetreba ovde dolaze lovci iz mnogih evropskih zemalja, ali i iz drugih delova Švedske. Jedna od specifičnosti ove skandinavske zemlje je i to da lov na takozvanu visoku divljač nije aktivnost rezervisana samo za bogate. Pripadnici svih društvenih slojeva mogu da love losove, ogromne jelene koji ponekad teže i preko 600 kilograma i toliko su brojni da se svake godine odstreli i preko 100.000 grla. Sezona lova losa u južnoj i centralnoj Švedskoj počinje početkom oktobra, a završava se nešto pre nove godine, dok se u severnoj Švedskoj otvara oko mesec dana ranije, ali se nakratko prekida tokom parenja, krajem septembra i početkom oktobra. Lov može da počne sat pre izlaska sunca, a okončava se sa njegovim zalaskom. Najčešće se ne prave veliki pogoni, već se lovci rasporede na tačno određenim mestima, a manji broj pogoniča sa psima nastoji da pokrene divljač.
|
|
|
|