Na severu Šumadije, 55 kilometara od Beograda nalazi se Mladenovac, jedna od 17 opština našeg glavnog grada. Ovaj deo Srbije, prekriven niskim planinama, kosama i brdima zaobljenih vrhova i pitomih padina, dosta je bogat vodom. Ime je dobio po tome što je nekada ceo bio pod gustim listopadnim šumama. Sada njih ima samo u pojedinim područjima, dok je najveći deo površina, pogotovo u takozvanoj niskoj Šumadiji, kojoj pripadaju Kosmaj i Avala, kultivisan i pretvoren u njive, vinograde, pašnjake i voćnjake.Okolina Mladenovca mnogo je atraktivnija za lov nego za ribolov, pre svega zahvaljujući Kosmaju, planini koja dominira ovim delom Šumadije. Njegove strmije strane obrasle su šumom – pretežno bukovom i hrastovom, a mestimično i četinarskom. Blage padine su pod travnatom vegetacijom, dok je podnožje prošarano njivama i voćnjacima. Na Kosmaju ima razne divljači – fazana, srna, divljih svinja, zečeva, jarebica, lisica i prepelica.
|
|
|
|
LOV U GROCKOJ |
Grocka je jedna od beogradskih prigradskih opština. Nadaleko je poznata po proizvodnji grožđa i drugog voća. Prostire se na površini od 292 kvadratna kilometra, a u njenom sastavu je 15 naselja, među kojima su i Leštane, Ritopek, Boleč, Vinča, Vrčin, Begaljica i Zaklopača. Na ovom brežuljkastom području postoje solidni uslovi za život divljači, pa i za lov fazana, zeca, divljih svinja i srndaća. Gročanski lovci domaćinski gazduju svojim lovištem i u njega redovno unose mlade fazane.Tradicija organizovanog lovstva na teritoriji Grocke duža je od jednog veka. Lovačko udruženje Dunav nastalo je 1997. godine, spajanjem lovačkih društava iz Umčara, Boleča i Grocke.
|
LOV U SVRLJIGU |
Lovište Svrljiške planine nalazi se u jugoistočnoj Srbiji i prostire se na preko 49.000 hektara, koji skoro u potpunosti spadaju u lovnu površinu. Odlikuje se izuzetno raznolikim terenom, od ravnice u dolini Timoka, preko obronaka, do vrhova Svrljiških planina i pruža stanište raznim vrstama divljači. Istorija organizovanog lovstva u svrljiškom kraju počinje 5. juna 1898. godine, kada je osnovano Savezno lovačko udruženje Derven, sa sedištem u Dervenu, današnjem Svrljigu. Odmah po formiranju, ono je imalo 28 članova, koji su se angažovali na zaštiti divljači i suzbijanju krivolova. Posle Drugog svetskog rata, udruženje je nazvano Dr Milenko Hadžić, po jednom od osnivača, a veliki zamah doživelo je krajem sedamdesetih godina prošlog veka, pošto su mu pripojena društva iz Lalinca i Guševca. Svrljiško udruženje Dr Milenko Hadžić broji preko 500 članova. Lovište kojim gazduje bogato je fazanom i jarebicom – kako poljskom tako i kamenjarkom, zatim grlicom, prepelicom i šljukom. U njemu ima zeca, divlje svinje i srneće divljači, dok su od predatora zastupljeni vuk, lisica i divlja mačka. Pravilno gazdovanje dovelo je do povećanja brojnosti divljači, čime su se stekli uslovi za razvoj lovnog turizma. Važan korak na tom putu predstavlja i izgradnja lovačkog doma u blizini Okruglice.
|